AutorZoran Hercigonja
U sklopu interdisciplinarnog projekta „Zdrav okoliš za zdrav život!”, članovi naših istraživačkih sekcija posvetili su se analizi parametara koji izravno utječu na našu svakodnevnu koncentraciju, produktivnost i zdravlje, odnosno kvaliteti zraka i mikroklimatskim uvjetima u školskim prostorijama. Boravak u zatvorenom prostoru u kojemu se istovremeno nalazi veći broj osoba otvara pitanje dinamike nakupljanja stakleničkih plinova, prije svega ugljičnog dioksida, koji se smatra najboljim i najpouzdanijim pokazateljem svježine zraka. Kada razina ovog plina, koji prirodno nastaje disanjem, prijeđe kritične granice, u ljudskom se organizmu počinju javljati rani simptomi umora, zamjetan pad pažnje i glavobolja, što izravno ometa nastavni proces i kognitivne sposobnosti učenika. Koristeći napredne i precizne NDIR senzore koji se temelje na infracrvenoj tehnologiji, naši su timovi proveli sustavna mjerenja koncentracije ugljičnog dioksida, postotka vlage i temperature zraka kroz vertikalni profil nove i stare školske zgrade, uspoređujući ih s vrijednostima zabilježenima na otvorenome prostoru.
Dobiveni rezultati ponudili su iznimno zanimljive znanstvene spoznaje i jasno detektirali ključne točke u kojima se mikroklima mijenja. Očekivano, razina ugljičnog dioksida pokazala se značajno višom u zatvorenim prostorima u usporedbi s čistim otvorenim okolišem, gdje se vrijednosti kreću oko idealnih i prirodnih 430 ppm. Unutar školske arhitekture, najveći izazov zabilježen je na višim etažama, odnosno na prvim katovima obiju zgrada te u prizemlju starog dijela škole, gdje su koncentracije dosegnule vrhunac u rasponu od 1065 ppm pa sve do zabrinjavajućih 1125 ppm. Ove brojke jasno prelaze teorijsku granicu udobnosti od 1000 ppm i predstavljaju jasan signal da je u tim zonama, zbog veće fluktuacije učenika i zadržavanja toplog zraka koji se podiže, nužno uvesti znatno strože i češće protokole provjetravanja. Nasuprot tome, prizemlje novog dijela škole pokazalo se kao najsvježija zatvorena zona s ugodnih 628 ppm.
Kada je riječ o vlažnosti zraka, istraživanje je pokazalo potpunu ujednačenost u objema školskim zgradama, s postojanom prosječnom vrijednošću od 37%. Iako se ova vrijednost nalazi unutar granica prihvatljivosti, ona balansira blizu donje granice preporučene zdravstvene udobnosti, koja bi se idealno trebala kretati između 40% i 60%. Presuh zrak, koji je u školama dodatno potenciran sustavima grijanja, predstavlja podlogu za isušivanje sluznice dišnih puteva, čime se olakšava širenje sezonskih virusa i respiratornih infekcija među učenicima. Na otvorenome prostoru vlažnost je u vrijeme mjerenja bila još niža i iznosila je svega 31%. Ovi detaljni mikroklimatski podaci, koje su naši učenici pedantno prikupili i tablično obradili, poslužit će kao službena podloga za izradu praktičnih smjernica o upravljanju prostorom, a prva i najvažnija preporuka naših mladih istraživača jest uvođenje obaveznog, potpunog provjetravanja svih učionica u trajanju od pet do deset minuta nakon svakog školskog sata.
mag. educ. math. et phys. Ines Košćak
mag. educ. math. et phys. Elizabeta Šimunović, profesor mentor
AutorZoran Hercigonja
