AutorZoran Hercigonja
AutorZoran Hercigonja
U Medicinskoj školi Varaždin 4. ožujka 2026. obilježen je Dan podizanja svijesti o endometriozi, koji se u Republici Hrvatskoj obilježava 1. ožujka, dok se tijekom cijelog mjeseca ožujka provode aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o ovoj kroničnoj bolesti.
Program je proveden u sklopu projekta „Vidjeti nevidljivu bol: Endometrioza – više od bolne menstruacije” na inicijativu nastavnice Marijane Dugi. U provedbi aktivnosti sudjelovao je, uz Aktiv nastavnika zdravstvene njege, Aktiv nastavnika fizioterapeutske grupe predmeta, Aktiv nastavnika zdravstveno-laboratorijskih predmeta, školska psihologinja te Aktiv nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture te je tako dodatno naglašen interdisciplinarni pristup temi.
Cilj projekta bio je unaprijediti znanje o endometriozi, potaknuti pravodobno prepoznavanje simptoma te razvijati profesionalnu empatiju i senzibilitet učenika kao budućih zdravstvenih djelatnika. Program je započeo predstavljanjem rezultata ankete o znanju i stavovima učenika, koje je prezentirala učenica Eva Friščić. Rezultati su ukazali na potrebu za dodatnom edukacijom i otvorenim razgovorom o toj bolesti.
U stručnom dijelu programa nastavnica Marijana Dugi održala je predavanje „Endometrioza – više od bolne menstruacije”, u kojem su prikazani etiologija i klinička slika bolesti, dijagnostički izazovi te mogućnosti liječenja, uz naglasak na utjecaj endometrioze na kvalitetu života oboljelih. Izlaganje „Jedna od deset, a i dalje nevidljiva” pripremile su i održale učenice Nika Vuković i Melani Rogina pod mentorstvom nastavnice Marijane Dugi. Učenice su govorile o učestalosti bolesti i problemu njezine nedovoljne prepoznatljivosti.
O psihološkim posljedicama kronične boli i dugotrajnog postavljanja dijagnoze govorila je profesorica Zrinka Ivanković Mladenović, magistra psihologije. Temu o tehnikama smanjenja bola i ulozi tjelesne aktivnosti predstavile su Patricija Ferenec i Marta Cvek pod mentorstvom Ksenije Janjušević, nastavnice fizioterapeutske grupe predmeta, dok su predavanje „Prehrambene smjernice za žene oboljele od endometrioze” izložile Lana Glazer i Ines Oreški pod mentorstvom profesorice Nataše Bosilj, dipl. ing. prehrambene tehnologije.
Posebno vrijedan i dojmljiv dio programa bilo je gostovanje članica Udruge žena oboljelih od endometrioze „I ja sam 1 od 10” Lucije Dumbović, Lane Meštrić i Stelle Žunić. U okviru teme „Život s endometriozom” podijelile su svoja osobna iskustva i izazove svakodnevnog života s tom dijagnozom. Njihovo obraćanje ostavilo je snažan dojam na učenike i nastavnike te je potaknulo promišljanje, empatiju i dublje razumijevanje stvarnosti osoba koje žive s kroničnom bolešću koja je često „nevidljiva”.
Interaktivni dio programa obuhvatio je radionicu „Mit ili činjenica”, koju su vodile učenice Nina Hrastić i Tamara Posavec, te Kahoot kviz znanja, koji je provela Eva Friščić. Scenski prikaz „Jedan dan s endometriozom” pripremili su i pod vodstvom nastavnice Marije Horvat izveli učenici Marta Hainž, Lucija Conar, Borna Cimbola, Lucija Flegar, Lana Horvat i Tena Bešenić. U tom prikazu prikazale su razliku između umanjujućih i podržavajućih reakcija okoline i naglasile važnost profesionalne komunikacije i empatije. Radionice „Krug rečenica” i „Digitalne razglednice nade” vodile su učenice Ema Štefan i Lucija Sitar s ciljem da potaknu izražavanje misli i osjećaja i osmišljavanje poruka podrške.
Završno stručno predavanje „Lažni alarm ili skrivena poruka? Tumorski markeri u endometriozi” održale su učenice Marta Majcen i Sara Medved pod mentorstvom Nataše Vuković, profesorice zdravstveno-laboratorijske grupe predmeta, mag. med. bioch.
U znak podrške oboljelima učenici i nastavnici sudjelovali su u simboličnom formiranju žute vrpce u školskom dvorištu, čime je dodatno naglašena važnost vidljivosti i zajedništva, a program je zaključen evaluacijom i zajedničkim osvrtom na provedene aktivnosti.
Obilježavanje Dana i Mjeseca svjesnosti o endometriozi u Medicinskoj školi Varaždin uspješno je ostvarilo svoj cilj – povećati razinu znanja, pokrenuti otvoreni dijalog te osnažiti buduće zdravstvene djelatnike za stručan, empatičan i odgovoran pristup osobama koje žive s endometriozom.
Marijana Drugi, magistra sestrinstva, savjetnica
AutorZoran Hercigonja
Tijekom proteklog tjedna od 21. do 27. veljače 2026. godine u našoj su školi u sklopu svoje Erasmus+ akreditacije na grupnoj mobilnosti sudjelovale učenice Paula Jiménez Escalona, Julia Méndez Barrueso, Francisca Ruiz García i Gema Santos Guerrero iz španjolske srednje škole „Instituto de Educación Secundaria Los Montecillos“ iz Coina u pratnji svoje ravnateljice Concepción Navarro Narváez i tajnika škole Francisco José Briales González.
Tijekom posjeta učenice su ugostili naši učenici koji će u sklopu Erasmus+ projektu „Otvorenim umom do zdravog srca“ u Coin na uzvratnu grupnu mobilnost 11. travnja 2026. godine. U skladu s projektnim ciljevima našeg i njihova projekta učenici su tijekom školskih i izvanškolskih aktivnosti osnaženi u svojim jezičnim, međukulturnim, građanskim i socio-emocionalnim kompetencijama. Organizirane su dvije izvanučionične nastave na Trakošćanu, u Krapini i Zagrebu te niz radionica u školi i na varaždinskim ulicama na kojima su se naši gosti mogli upoznati s hrvatskom povijesti, kulturom, umjetnošću, svakodnevnim običajima i gastronomijom našega zavičaja. Nastavne aktivnosti osmislile su članice Erasmus+ tima: Kristina Bobek, Tena Horvat, Nataša Sajko i Jadranka Težački, a cjelokupnim posjetom, njegovom pripremom i provedbom koordinirala je projektna koordinatorica Nataša Sajko. Goste je srdačno primila i ravnateljica škole Mirjana Grabar Kruljac, a na izletu u Zagreb timu se priključila i tajnica škole Helena Devčić koja će pratiti učenike na mobilnost u Španjolsku.
Stvorena su nova prijateljstva koje će se uskoro produbiti tijekom mobilnosti u travnju. Samu atmosferu s grupnih aktivnosti istražite u našoj fotogaleriji.
Nataša Sajko, Erasmus+ koordinatorica
AutorZoran Hercigonja
Učenici su izradili istraživački plakat pod nazivom „Can grass cool the city? – Comparison of concrete and grass surfaces“, u sklopu kampanje Urban Heat Island Effect (UHIE) – učinka urbanog toplinskog otoka.
Cilj istraživanja bio je ispitati mogu li travnate površine ublažiti učinke urbanog zagrijavanja u usporedbi s betonskim površinama. Učenici su koristili podatke prikupljene prema GLOBE Surface Temperature protokolu te analizirali sezonske i dnevne promjene temperature tijekom promatranog razdoblja (1.12.2024. – 1.12.2025.).
Rezultati istraživanja pokazali su da betonske površine bilježe više maksimalne temperature i izraženije dnevne temperaturne oscilacije, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Travnate površine, zahvaljujući prirodnim procesima poput zasjenjivanja i isparavanja vode, zadržavaju niže i stabilnije temperature. Razlike su najizraženije tijekom toplijih razdoblja, što potvrđuje važnost zelenih površina u ublažavanju učinaka urbanog toplinskog otoka.
Zaključci rada naglašavaju ulogu urbanog zelenila u stvaranju ugodnije mikroklime te ističu važnost planiranja, očuvanja i povećanja zelenih površina u gradskim sredinama. Sudjelovanjem u projektu učenici su dodatno razvijali istraživačke kompetencije, kritičko razmišljanje i svijest o klimatskim izazovima suvremenog društva.
Čestitamo našim GLOBE-ovcima na uspješno provedenom istraživanju, kvalitetno izrađenom plakatu i vrijednom doprinosu razumijevanju klimatskih promjena!
