Arhiva autora Zoran Hercigonja

AutorZoran Hercigonja

„Iza koda stoji ONA“
Profesorica Elizabeta Šimunović sudjelovala u popularizaciji znanosti

U subotu, 14. ožujka 2026., atrij Županijske palače u Varaždinu ugostio je inspirativnu manifestaciju “Iza koda stoji ONA”. Ponosni smo što je u sklopu ovog događaja aktivno sudjelovala i naša profesorica Elizabeta Šimunović, koja je kroz interaktivne radionice dala svoj doprinos popularizaciji znanosti i STEM područja. Manifestacija je privukla iznimno velik broj posjetitelja svih uzrasta, potvrđujući da je interes za STEM područja u našoj zajednici u stalnom porastu.

Manifestacija se održala na sam Svjetski dan matematike (Pi dan), što je bio savršen povod za prikazivanje kreativne strane prirodnih znanosti. Profesorica Šimunović vodila je radionice usmjerene na razbijanje stereotipa o “teškim” predmetima, pokazujući posjetiteljima kako se iza mnogo kodova, algoritma ili fizičkih zakona krije inovativna ženska ruka. Posebnu vrijednost događaju dalo je zajedništvo obrazovnih institucija. Naša se profesorica, ujedno i aktivna članica Astronomskog društva Varaždin, u atriju pridružila kolegama stručnjacima s vodećih fakulteta, čime je dodatno naglašena važnost vertikalnog povezivanja srednjoškolskog i visokog obrazovanja. Uz našu školu, svoje su projekte i znanja predstavili profesori i znanstvenici s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta organizacije i informatike te Tekstilno-tehnološkog i Geotehničkog fakulteta.

Cilj manifestacije bio je osnažiti djevojke i žene za ulazak u svijet znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Kroz praktične primjere i razgovor s posjetiteljima u prekrasnom ambijentu atrija, profesorica je prezentirala važnost znanstvene pismenosti u modernom društvu, ali i u strukovnom obrazovanju. Sudjelovanje naših nastavnika na ovakvim javnim događanjima potvrđuje našu predanost širenju vidika izvan školskih hodnika. Ovakve inicijative ne samo da promoviraju školu, već i motiviraju naše učenike i širu javnost da se aktivno uključe u znanstvene projekte i prepoznaju važnost cjeloživotnog učenja.

Zahvaljujemo organizatorima na pozivu i svim posjetiteljima koji su u subotu odvojili vrijeme za znanost!

mag. educ. math. et phys. Elizabeta Šimunović, profesor mentor

 

AutorZoran Hercigonja

Stručno usavršavanje na otoku Tenerifima u sklopu Erasmus+ projekta nastavnice Valerija Rukljić

U sklopu Erasmus+ projekta „Otvorenim umom do zdravog srca“, od 23. do 27. veljače 2026. sudjelovala sam na međunarodnoj edukaciji „Outdoor Education to Promote Environmental and Social Inclusion Values“, koja se održala na otoku Tenerifima u Španjolskoj.

Program edukacije bio je usmjeren na učenje na otvorenom i iskustvene metode poučavanja. Sudionici su različitim interaktivnim aktivnostima, poput igranja uloga, pripovijedanja, potrage za blagom i rješavanja problemskih zadataka, stjecali nova znanja i ideje za organizaciju nastave izvan učionice. Velik dio aktivnosti provodio se na otvorenom, primjerice u Nacionalnom parku Teide i u šumi Anaga, u kojima smo rješavali praktične zadatke te upoznali prirodne, kulturne i geografske posebnosti otoka Tenerifa.

Tijekom edukacije naglasak je bio i na razvoju ekološke svijesti, održivosti i socijalne uključenosti, a sudionici su imali priliku razmijeniti iskustva s kolegama iz različitih europskih zemalja.

Stečena znanja i primjeri dobre prakse bit će primijenjeni u nastavi kako bi se učenicima omogućilo zanimljivije, aktivnije i iskustveno učenje te bolje razumijevanje odnosa između čovjeka, okoliša i društva.

Valerija Rukljić

AutorZoran Hercigonja

Znanstveni ožujak –  Od zvijezda do zdravlja!

U petak 13. ožujka 2026. školsko je dvorište ponovno postalo mali astronomski opservatorij. Učenici i nastavnici iskoristili su vedro nebo za fascinantno promatranje Sunca, čime smo na najljepši način zakoračili u tjedan posvećen znanosti. Termin našeg promatranja Sunca nije odabran slučajno. On označava početak niza važnih međunarodnih datuma koji nas podsjećaju na neraskidivu vezu između prirodnih znanosti i kvalitete ljudskog života:

  • 14. ožujka – Svjetski dan matematike (Dan broja Pi): Dan kada slavimo najvažniju konstantu i podsjećamo se da je matematika jezik kojim je ispisan svemir.
  • 23. ožujka – Svjetski dan meteorologije: Naš sljedeći zadatak, povezivanje Sunčeve aktivnosti s temperaturama na Zemlji, izravno se nadovezuje na ovaj datum. Razumijevanje atmosferskih prilika ključno je za predviđanje klimatskih promjena koje utječu na cijeli planet.
  • 7. travnja – Svjetski dan zdravlja: Iako smo strukovna škola usmjerena na zdravstvo, ovo promatranje nas uči da je zdrav okoliš temelj za zdrav život. Proučavanje zračenja, zaštita očiju od UV zraka i razumijevanje prirodnih ciklusa dio su šire slike očuvanja ljudskog zdravlja.
  • Tjedan znanosti: Ovim aktivnostima obilježavamo i važnost fizike i astronomije u razumijevanju svijeta koji nas okružuje.

Kao i prošle godine, koristili smo dvije različite, ali podjednako zanimljive metode promatranja, pazeći pritom na maksimalnu sigurnost očiju:

  • Metoda projekcije (Unitron): Primjenom metode koju je koristio još Galileo Galilei, projicirali smo sliku Sunca na zaslon. To nam je omogućilo da zajednički, u realnom vremenu, proučavamo Sunčeve pjege. Fascinantno je bilo promatrati koliko se brzo projekcija pomiče zbog Zemljine rotacije – u svega 30 sekundi Sunce bi “pobjeglo” s ekrana, što je od naših učenika zahtijevalo vješto manualno upravljanje teleskopom.
  • Direktno promatranje (MAK teleskop): Zahvaljujući modernijem, automatiziranom sustavu i obaveznom Baader solar filteru, učenici su mogli pogledati izravno u Sunce kroz okular. Ovaj uređaj samostalno prati kretanje nebeskih tijela, što nam je omogućilo detaljniji uvid u strukturu naše zvijezde.

Iako nas Sunce fascinira, iznimno je važno ponoviti da je izravno gledanje u Sunce bez profesionalne zaštite izuzetno opasno i može uzrokovati trajna oštećenja vida. Tijekom naše radionice koristili smo isključivo certificiranu opremu, a za sve koji se žele okušati u promatranju kod kuće, donosimo ključna pravila:

  • Nikada ne koristite improvizirana rješenja: obične sunčane naočale, zatamnjena stakla, CD-ovi ili razvijeni filmovi nisu zaštita. Oni propuštaju infracrveno i ultraljubičasto zračenje koje prži mrežnicu oka bez osjećaja boli.
  • Profesionalni filteri: za izravno gledanje kroz teleskop ili dvogled obavezna je upotreba posebnih folija (poput Baader solar filtera) koje blokiraju veliki dio Sunčeve svjetlosti. Te se folije postavljaju na prednji dio cijevi teleskopa, a ne na okular, kako bi se spriječilo zagrijavanje unutrašnjosti uređaja.
  • Uradi sam – Camera obscura: najsigurniji način za promatranje kod kuće je izrada jednostavne camere obscure koju smo vam predstavili prošle godine. Bušenjem male rupice na jednom kartonu i projiciranjem svjetlosti na drugi bijeli papir, možete dobiti jasnu i sigurnu sliku Sunčevog diska. To je metoda kojom ne gledate u izvor svjetla, već u njegovu projekciju.
  • Oprez s optikom: fokusiranje Sunčevih zraka kroz leću teleskopa u trenu stvara ekstremnu toplinu. Našim smo se učenicima u to dokazali opipavanjem okulara koji se zagrijao u rekordnom roku te paljenjem papira, što je bio najbolji dokaz zašto je oprez neophodan.

Iako smo primarno usmjereni na zdravstvo, vjerujemo da je za buduće zdravstvene djelatnike ključno imati široke vidike. Razumijevanje procesa u prirodi, od zračenja do ekologije, čini nas kompletnijim stručnjacima. Veliko hvala Astronomskom društvu Varaždin na kontinuiranoj podršci, obuci i ustupljenoj sofisticiranoj opremi koja nam omogućuje da učionice preselimo pod otvoreno nebo.

mag. educ. math. et phys. Elizabeta Šimunović, profesor mentor

AutorZoran Hercigonja

Terenska nastava učenika prirodoslovne gimnazije

Učenici prirodoslovne gimnazije 2.e, 3.e i 4.e razreda posjetili su 03.03. Muzej policije, gdje ih je dočekao gospodin Mario  Akmačić i proveo kroz svijet kriminalistike, povijesti policije i ozbiljnih ali vrlo zanimljivih  priča. U muzeju su učenici razgledali stare uniforme, policijsku opremu, fotografije i razne predmete koji dočaravaju policijski posao kroz povijest.

 Poseban naglasak bio je stavljen na daktiloskopiju – znanost o otiscima prstiju, bez koje danas ne bi bilo pravih kriminalističkih istraga (niti napetih scena u serijama). Kad god upalimo televizor i gledamo istražitelje iz Las Vegasa ili Miamija kako pod plavim svjetlima rješavaju nemoguće slučajeve, sjetimo se da ta cijela holivudska mašinerija zapravo počiva na temeljima koje su postavili – Hrvati. Nismo samo nacija vrhunskih sportaša koji „ginu“ na terenu već nacija koja je svijetu dala oči da vidi ono nevidljivo. Sve je počelo s Ivanom Vučetićem, čovjekom koji je daktiloskopiju iz teorije pretvorio u najmoćnije oružje pravde.

Zanimanje je izazvao i poligraf, uređaj poznat kao „detektor laži“, kojim se mjeri fiziološka reakcija osobe tijekom ispitivanja. Učenici su saznali kako poligraf ne čita misli, ali vrlo uspješno „čita“ stres i uzbuđenje, zbog čega su se neki u šali zapitali bi li ga htjeli isprobati – ili ipak ne.

Nakon muzeja uslijedilo je edukativno predavanje gospodina Vanje Ratkovića o dresuri službenih pasa i njihovoj ulozi u policijskom radu. Učenici su saznali kako se psi treniraju te koliko je važna suradnja između vodiča i psa. Pas ne radi sam, nego u timu, i to vrlo ozbiljnom.

Osim o dresuri pasa, gospodin Vanja održao je i vrlo zanimljivo predavanje o drogama, njihovim učincima i posljedicama za zdravlje i život mladih. Predavanje je bilo edukativno, jasno i prilagođeno učenicima te je potaknulo brojna pitanja i iskreno zanimanje za ovu važnu temu.

Tada na scenu stupa jedan vrlo poseban pas – desetogodišnji policijski pas Snoopy, pravi profesionalac s bogatim iskustvom, ali i šarmer s četiri šape. Policijski psi pomažu policiji u pronalaženju ljudi, tragova i nestalih osoba te u otkrivanju droge i drugih skrivenih predmeta zahvaljujući svom izuzetno razvijenom njuhu. Iako je već veteran, Snoopy je pokazao da je i dalje u odličnoj formi. Strpljivo je pozirao, osvojio simpatije svih prisutnih i na kraju sudjelovao u zajedničkom fotografiranju, čime je bez konkurencije proglašen najpopularnijim sudionikom posjeta.

Posjet Muzeju policije spojio je znanost, povijest, policijski rad i – neizostavno – Snoopyjevu karizmu, zbog čega će ova terenska nastava ostati u posebnom sjećanju svih sudionika.

Na kraju posjeta svi su se složili da bi ovakvo iskustvo vrijedilo ponoviti i sljedeće godine, jer se znanje najbolje pamti kad se uči iz prve ruke i uz četveronožnu pomoć. Nadamo se da ćemo i dogodine imati priliku ponovno posjetiti Muzej policije i ponovno se fotografirati s našim starim znancem Snoopyjem, koji je postao prava zvijezda terenske nastave.

Tamara Brezničar-Talan, prof.

Ines Koščak, prof.

Elizabeta Šimunović, prof.