Zbog genetske promjene leukemijskih stanica, koja nastaje translokacijom genetskog materijala između 9. i 22. kromosoma, dolazi do stvaranja novog Philadelphia kromosoma, odgovornog za nastanak ove bolesti. Upravo je zato 22. rujna u svijetu odabran kao dan obilježavanja kronične mijeloične leukemije (KML).
Na poziv predsjednika Udruge HULL, podružnice Varaždin, gospodina Dražena Vinceka, u obilježavanje Svjetskog dana KML-a uključili su se i učenici Medicinske škole Varaždin. Tako su 21. rujna 2026. kod varaždinske tržnice građanima dijelili letke i brošure s informacijama o toj ozbiljnoj malignoj bolesti te ih na taj način nastojali dodatno informirati o važnosti ranog prepoznavanja bolesti.
Učenici 3. a razreda smjera medicinska sestra / medicinski tehničar opće njege Mihael Benjak i Jakov Golec, pod vodstvom nastavnice Ive Delonga Habek, zainteresiranim građanima mjerili su arterijski krvni tlak, dok su učenici 3. c razreda smjera zdravstveno-laboratorijski tehničar/tehničarka Ana Markulinčić i Monika Rusman, pod vodstvom profesorice Nataše Vuković, mjerile razinu glukoze u kapilarnoj krvi.
Učenici su svima zainteresiranima objasnili što je važno znati o kroničnoj mijeloičnoj leukemiji. Tako su istaknuli da ona čini oko 15 – 20 % svih leukemija u odrasloj dobi, s godišnjom incidencijom od 1 do 2 slučaja na 100 000 stanovnika. Bolest se najčešće dijagnosticira u odrasloj dobi, dok se u adolescenata i djece pojavljuje iznimno rijetko. Što se tiče spola, rekli su da se KML podjednako često javlja kod muškaraca i žena, najčešće u dobi od 40 do 70 godina. Također, istaknuli su da je u trenutku postavljanja dijagnoze bolest često asimptomatska. Simptomi koji mogu biti prisutni uključuju umor, slabost i gubitak težine, noćno znojenje i vrućicu, nelagodu ili oticanje trbuha zbog povećane slezene, sklonost krvarenju ili nastanak modrica.
Napomenuto je da se prognoza oboljelih od kronične mijeloične leukemije znatno poboljšala tijekom posljednjih desetljeća zahvaljujući razvoju ciljanih lijekova. Njihova primjena predstavlja svojevrsnu prekretnicu u liječenju te bolesti jer je nekad fatalnu malignu bolest danas moguće pretvoriti u kronično stanje koje se može uspješno kontrolirati. Stoga se danas, kako naglašavaju učenici, sve veća pozornost pridaje kvaliteti života oboljelih, a najnoviji cilj liječenja – izlječenje, odnosno život bez terapije – za određeni broj bolesnika postaje stvarnost.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana KML-a jest educirati i zainteresirati javnost za aktivnosti u području zdravstva te pružiti ključne informacije o hematološkim bolestima i važnosti pravodobnih zdravstvenih pregleda. Važno je na vrijeme prepoznati moguće simptome i potražiti liječničku pomoć. Pravovremenim postavljanjem dijagnoze i odgovarajućim liječenjem kronična mijeloična leukemija danas se može vrlo uspješno prevladati i dugoročno kontrolirati.
Iva Delonga Habek, univ. mag. med. techn., mentorica
Nataša Vuković, mag. med. bioch., izvrsna savjetnica
O autoru