AutorZoran Hercigonja
U sklopu završne istraživačke cjeline našeg školskog projekta „Zdrav okoliš za zdrav život!”, učenici su se posvetili analizi parametara koji utječu na zdravlje i održivost vodnih resursa u našem okruženju. Budući da nam je proračun projekta odobren u djelomičnom iznosu, nismo bili u mogućnosti nabaviti planiranu elektroničku sondu za terenska mjerenja. Učenici su stoga pokazali vrhunsku znanstvenu snalažljivost i primijenili metodu analize ustupljenih podataka iz 2024. godine.
Ovaj rad predstavlja pravi interdisciplinarni izazov jer je, uz fiziku i ekologiju, u njega ugrađeno i napredno znanje matematike i statistike koje se pokazalo ključnim alatom za donošenje točnih zaključaka. Pomoću funkcija u programu MS Excel i vizualizacije brkatih kutija u GeoGebri, učenici su primijenili matematičke metode i detaljno usporedili ključne parametre: pH vrijednost, elektrovodljivost, koncentraciju kalijeva permanganata, amonija, nitrita i nitrata. Statistička obrada podataka potvrdila je da bunarske vode imaju znatno veći i nepravilniji raspon otopljenih soli i minerala u usporedbi s površinskim vodama. Primjenom matematičkih formula, kod površinskih voda izračunat je stabilan prosjek elektrovodljivosti od 599,53 uz malu standardnu devijaciju od 57,95, dok su bunarske vode pokazale znatno višu aritmetičku sredinu od 732,69 i veliku standardnu devijaciju od čak 181,58. Analiza je također otkrila da površinske vode imaju blago lužnatiji pH s medijanom od 7,9, dok su bunarske vode neutralnije s medijanom od 7,1, ali s izraženijim problemom povišene koncentracije nitrata koja dostiže prosjek od 36,92 miligrama po litri. Najveću matematičku vrijednost donijelo je ispitivanje jakosti linearnih veza u GeoGebri. Učenici su otkrili da u bunarskim vodama postoji savršena negativna korelacija između pH vrijednosti i elektrovodljivosti s koeficijentom korelacije od minus 1,00, dok površinske vode imaju slabu korelaciju od svega minus 0,25.
Rad sa stvarnim podacima omogućio je učenicima da svoja znanja iz stručnih i prirodoslovnih predmeta izravno povežu s matematičkom statistikom te donesu pouzdane zaključke o zaštiti našeg zdravlja.
Profesorica matematike Mirela Brumec
O autoru