AutorZoran Hercigonja
U sklopu realizacije školskog projekta „Zdrav okoliš za zdrav život!”, tim učenika četvrtog razreda smjera medicinska sestra i tehničar opće njege posvetio se iznimno važnoj, ali često zanemarenoj temi – procjeni kakvoće zraka u našim učionicama. Budući da djeca i mladi provode veći dio dana u zatvorenom prostoru, parametri poput temperature, relativne vlažnosti i koncentracije ugljičnog dioksida izravno utječu na njihovo dugoročno zdravlje, ali i na svakodnevnu koncentraciju, umor te kognitivne sposobnosti. Koristeći napredni prijenosni mjerni uređaj, naši su mladi istraživači proveli sustavno dvostruko mjerenje u čak trinaest različitih školskih prostorija, prateći usput broj prisutnih osoba, vrstu aktivnosti te broj otvorenih prozora kako bi otkrili točne uzroke mikroklimatskih promjena.
Dobiveni rezultati ponudili su iznimno dragocjene znanstvene spoznaje i jasno detektirali kritične točke u kojima zrak gubi na kvaliteti. Prvi opći zaključak odnosi se na temperaturu koja je u svim mjereni učionicama bila previsoka i kretala se u rasponu od dvadeset i pet do preko dvadeset i šest Celzijevih stupnjeva, što značajno premašuje preporučene zdravstvene norme i ubrzava pojavu pospanosti kod učenika. Kada je riječ o vlažnosti zraka, u trećini mjerenja zabilježen je presuh zrak s vrijednostima ispod četrdeset posto, što isušuje sluznicu dišnih puteva i povećava rizik od respiratornih infekcija. Zanimljivo je da su prostorije s većim brojem ljudi, poput fonetskog laboratorija i učionice broj četiri, imale bolju i višu vlažnost jer su je sami učenici podigli disanjem.
Najvažnji dio istraživanja fokusirao se na koncentraciju ugljičnog dioksida, koji služi kao najbolji pokazatelj kvalitete ventilacije u prostoru. Dok su prostorije s dva otvorena prozora uspješno zadržale razinu plina ispod sigurnih i ugodnih 900 ppm, u učionicama sa slabijim provjetravanjem zabilježen je dramatičan skok. Kao najkritičnije zone u drugom mjerenju identificirane su učionica fizike s rekordnih 1870 ppm, kabinet intenzivne njege, matematika te fonetski laboratorij koji je dosegnuo 1556 ppm. Ove vrijednosti prelaze kritičnu granicu od 1400 ppm, što je razina na kojoj dokazano dolazi do zamjetnog pada kognitivnih sposobnosti, glavobolje i pogrešaka u zaključivanju. Posebno je zabrinjavajući slučaj fonetskog laboratorija u kojem je boravila dvadeset i jedna osoba bez ijednog otvorenog prozora.
Na temelju ovih egzaktnih podataka, naši su učenici uspješno potvrdili svoje istraživačke hipoteze te uputili važne preporuke upravi škole i kolegama. Glavni zaključak ovog rada jasno pokazuje da broj otvorenih prozora i dinamika provjetravanja imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravog radnog okruženja. Kako bi se osigurala optimalna produktivnost i zaštitilo zdravlje. Mladi istraživači apeliraju na smanjenje intenziteta školskog grijanja te uvođenje obaveznog unakrsnog provjetravanja učionica svakih dvadesetak minuta. Ovaj hvalevrijedan rad još je jednom pokazao kako se biofizika može praktično primijeniti u svakodnevnom životu za dobrobit cijele školske zajednice.
mag. educ. math. et phys. Ines Košćak
mag. educ. math. et phys. Elizabeta Šimunović, profesor mentor
O autoru