Svjetski dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu

AutorZoran Hercigonja

 Svjetski dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu

Svjetski dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu (MDS-u) svake se godine obilježava 25. listopada. Tim povodom učenici Medicinske škole Varaždin i ove su godine sudjelovali u javnozdravstvenoj akciji na poziv gospodina Dražena Vinceka, predsjednika varaždinske podružnice Hrvatske udruge leukemija i limfomi.

Događanje je održano u predvorju škole, a obuhvatilo je niz preventivnih mjerenja i edukativni sadržaj. Učenice Lana Puškadija i Ines Oreški iz 5. a razreda smjera medicinska sestra / medicinski tehničar opće njege mjerile su krvni tlak zainteresiranim učenicima i djelatnicima škole. Paralelno su učenici 4. c i 2. c razreda smjera zdravstveno-laboratorijski tehničar – Manuela Brodarić, Gita Šantek, Ela Malta i Dario Golubar – provodili mjerenje glukoze u krvi.

Osim preventivnog mjerenja glukoze sudionici su dijelili edukativne letke i brošure o hematološkim bolestima i na taj su način učenicima i djelatnicima škole približili problematiku MDS-a. Aktivnost je održana pod stručnim vodstvom mentorica Nataše Vuković, mag. med. bioch., i Ive Delonga Habek, mag. med. techn.

Učenici su pojašnjavali da su mijelodisplastični sindromi skupina bolesti koja zahvaća koštanu srž te uzrokuje nedostatak zdravih krvnih stanica. Kod oboljelih se stvaraju nezrele krvotvorne stanice koje imaju kraći životni vijek zbog čega se smanjuje broj funkcionalnih stanica u krvi. Također su istaknuli da izraz displazija označava nenormalan oblik stanice, da prefiks mijelo upućuje na koštanu srž, a pojam displastik u ovom kontekstu znači ono što je nepravilna izgleda. Prema tome, mijelodisplazija doslovno znači nenormalan izgled zrelih krvnih stanica.

Učenici i djelatnici škole mogli su doznati i kako uzrok bolesti najčešće nije poznat, ali su poznati određeni rizični čimbenici – prije svega starija životna dob (jer se bolest najčešće javlja kod osoba starijih od 60 godina), muški spol, genetski poremećaji, obiteljska sklonost, prethodno liječenje malignih bolesti, pušenje te izloženost benzenu. Simptomi ovise o tome koje su stanice zahvaćene, no među najčešćima su umor, slabost, blijedilo, povišena temperatura, infekcije, krvarenje i stvaranje modrica.

Glavni cilj obilježavanja Svjetskog dana MDS-a jest povećati svijest javnosti o ovoj skupini bolesti, potaknuti na odgovornu brigu o zdravlju te motivirati na sudjelovanje u javnozdravstvenim akcijama koje pridonose ranom otkrivanju i prevenciji bolesti.

Iva Delonga Habek, mag. med. techn., nast. mentorica

Nataša Vuković, mag. med. bioch., prof. izvrsna savjetnica

 

O autoru

Zoran Hercigonja administrator