AutorZoran Hercigonja
Povodom Svjetskog dana oživljavanja 16. listopada 2025. učenici i nastavnici Medicinske škole proveli su niz edukativnih aktivnosti s praktičnim radionicama s ciljem podizanja svijesti o važnosti pravovremenog prepoznavanja srčanog zastoja, započinjanja oživljavanja, korištenja automatskog vanjskog defibrilatora (AVD-a) i pomoći kod gušenja stranim tijelom.
Program je započeo uvodnim predavanjem učenika 4. a razreda Ivana Furjana i Ivana Mlinarića pod mentorstvom nastavnika Luke Đurana, mag. med. techn., na temu Svjetski dan oživljavanja.
Učenici su istaknuli da se Svjetski dan oživljavanja obilježava svake godine 16. listopada kako bi se podigla svijest javnosti o važnosti pravovremenog započinjanja oživljavanja i upotrebe automatskog vanjskog defibrilatora (AVD-a).
Također, naveli su da je cilj obilježavanja potaknuti što veći broj građana, osobito mladih, da nauče osnovne postupke održavanja života (BLS) jer svatko može biti karika u lancu preživljavanja. Pravovremena i ispravna reakcija laika u prvim minutama srčanog zastoja može udvostručiti ili utrostručiti šanse za preživljavanje osobe u hitnoj situaciji.
Nakon učeničkih predavanja nastavila se radionica Osnove oživljavanja – BLS i upotreba AVD-a, u kojoj su učenici kroz demonstraciju i praktičan rad uvježbavali osnovne postupke oživljavanja i rada s automatskim vanjskim defibrilatorom.
Nastavnik Luka Đuran održao je stručno predavanje Osnovno održavanje života, koje je poslužilo kao teorijska osnova za daljnje praktične vježbe i demonstracije.
Tijekom radionice Spasi život – nauči BLS + AVD učenici su imali priliku aktivno prenositi i razmjenjivati znanja o osnovnim postupcima održavanja života i upotrebi automatskog vanjskog defibrilatora. Učenici 4. a i 5. a razreda smjera medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege pod vodstvom nastavnika demonstrirali su pravilne postupke oživljavanja nakon čega su učenici drugih zdravstvenih usmjerenja samostalno uvježbavali naučene vještine. Takav oblik rada pokazao se iznimno učinkovit jer omogućuje učenje kroz međusobnu suradnju, poticanje komunikacije i samostalno rješavanje situacija koje oponašaju stvarne hitne slučajeve.
Osim učenika u provedbi su i edukaciji uz nastavnika Đurana aktivno sudjelovale i ostale nastavnice zdravstvene njege Marina Golek Mikulić, Smiljana Furdi, Marija Horvat, Irena Strahonja i Elizabeta Antolović Alković, čime je dodatno potvrđena važnost timskog pristupa i cjeloživotnog učenja u zdravstvenom obrazovanju.
Opisana aktivnost prepoznata je kao primjer dobre prakse jer na najbolji način povezuje teorijska znanja stečena na nastavi s praktičnim vještinama koje učenici usvajaju na vježbama i u kliničkoj praksi. Posebnost tog programa leži u vršnjačkoj edukaciji: učenici 4. a i 5. a razreda smjera medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege preuzeli su ulogu edukatora svojih kolega iz drugih obrazovnih usmjerenja. Takav oblik rada potiče aktivno učenje, međusobnu suradnju i odgovornost, a istodobno jača samopouzdanje učenika u primjeni stečenih znanja i vještina.
Osim učenika u radionici su sudjelovali i nastavnici Medicinske škole, koji su također prošli kratku edukaciju o primjeni BLS i AVD postupaka. Na taj su način dodatno osnažene kompetencije nastavnika za reagiranje u izvanrednim situacijama te je unaprijeđena sigurnosna kultura škole. Radionica je tako povezala obrazovni i profesionalni razvoj učenika i nastavnika potvrđujući važnost cjeloživotnog učenja u zdravstvenom obrazovanju.
Nakon radionice uslijedilo je predavanje učenica 4. a razreda Lucije Ivančić i Lane Jalšić pod mentorstvom nastavnika Luke Đurana na temu Gušenje stranim tijelom kod odraslih i djece. Učenice su u vrlo zanimljivom i jasnom izlaganju prikazale najčešće uzroke gušenja te istaknule važnost pravodobne i pravilne reakcije u takvim situacijama. Poseban naglasak stavljen je na prepoznavanje simptoma gušenja i pravilnu primjenu postupaka pomoći, poput Heimlichova zahvata.
Predavanje je poslužilo kao uvod u praktični dio radionice Spasi život – reagiraj kod gušenja kad su učenici i nastavnici mogli demonstrirati i uvježbati postupke pružanja pomoći osobi koja se guši, bilo da je riječ o odraslima, djeci ili dojenčadi. Na taj je način nastavljena vršnjačka edukacija u kojoj su učenici aktivno prenosili znanje i razvijali vještine koje mogu biti presudne za spašavanje života.
U završnom dijelu radionice provedena je evaluacija uz kviz znanja kako bi učenici i nastavnici imali priliku provjeriti usvojena teorijska znanja i praktične vještine stečene tijekom edukacije. Pitanjima i demonstracijama pokazali su izvrsno razumijevanje tema, a evaluacija je pokazala izrazito pozitivan ishod i visoko zadovoljstvo sudionika.
Primjer dobre prakse ogleda se i u suradničkom odnosu između učenika i nastavnika, njihovu zajedničkom planiranju i provedbi radionica te promicanju timskog duha. Aktivnosti su osmišljene tako da svaki sudionik ima priliku učiti kroz iskustvo, što pridonosi dubljem razumijevanju postupaka osnovnog održavanja života i važnosti pravovremene reakcije u hitnim situacijama.
Na ovaj način Medicinska škola Varaždin dokazala je da osposobljava svoje učenike za buduće zanimanje i da aktivno doprinosi zajednici šireći svijest o važnosti oživljavanja i potičući kulturu pomaganja. Program stoga predstavlja primjer dobre prakse koji može poslužiti kao model i drugim školama i ustanovama u području zdravstvenih edukacija.
Pripremili i organizirali:
Marina Gole Mikulić, mag. med. techn.
Luka Đuran, mag. med. techn.
O autoru