Progovorimo bangla i manipuri

Autoradmin

Progovorimo bangla i manipuri

Piše Nataša Sajko, prof.

U Mjesecu hrvatskoga jezika (21. 2. – 17. 3.) a povodom Međunarodnoga dana materinskoga jezika (21.  2.) učenici 1. d razreda prirodoslovne gimnazije  Medicinske škole Varaždin pod mentorskim vodstvom nastavnice hrvatskoga jezika Nataše Sajko održali su videokonferenciju s učenicima i nastavnicima iz Bangladeša na kojoj su se međusobno poučili svojim materinskim jezicima: hrvatskome, bengalskome (bangla) i manipurskome (manipuri) na tematskome satu pod nazivom: „Govori materinskim jezikom“ („Talk mother tongue“).

Učenje temeljeno na istraživanju i učenje temeljeno na iskustvu

Na poticaj nastavnika Bichira Kumara Sinhe iz pokrajine Maulvi Bazar nastavnica hrvatskoga jezika Nataša Sajko organizirala aktivnosti u kojima su učenici predstavili jedni drugima svoje jezike izradom prezentacija, plakata i videoobjava u kolekcijama oblikovanima u mrežnoj aplikaciji Wakelet, a potom videokonferencijskim susretom i satom.  Suradnja je započela na poziv objavljen u grupi na društvenoj mreži Facebook koja okuplja Microsoftove inovativne edukatore eksperte (MIEE 2020./2021.) sastankom učitelja zainteresiranih za projektnu ideju 11. veljače 2021. Naime, materinski su jezici upravo ugroženi na indijskome potkontinentu te je rijetko koji poput bengalskoga (bangla) postao standardnim jezikom uz pakistanski urdu i hindski (hindu). Stoga je na početku osmišljavanja projektne ideje kolega Bichiro Kumara Sinhe održao motivacijsko izlaganje o procesu standardizacije bengalskoga i njegovu priznanju kao službenoga jezika 1967. godine.

S obzirom na to da kurikulum predmeta Hrvatski jezik u prvome razredu obuhvaća ishod koji podrazumijeva razlikovanje hrvatskoga jezika kao sustava govora od standardnoga jezika te njegovu genetsku pripadnost jezičnoj porodici ovaj se projektni zadatak ukazao kao izvrsno polazište za projektno i istraživačko učenje o vlastitome jeziku i procesu njegove standardizacije primjenom kontrastivne metode te iskustveno / govornom učenju. Od nastavnih strategija odabrano je vršnjačko poučavanje da bi predviđeni sadržaji učenja dobili stvaran životni i osobni kontekst.  Ciljana učenička publika i zadana namjena vršnjačkoga poučavanja svrsishodnije su odredile pripremanje, istraživanje i pronalaženje primjera primjerenih kolegicama i kolegama s drugoga kraja svijeta. Priprema za središnju aktivnost odvijala se tijekom nastave na daljinu u digitalnom okružju MS Teamsa.

Učenici su se samostalno dogovarali oko preuzimanja odgovornosti za prikazivanje devet zadanih tema: Podrijetlo i genetska pripadnost hrvatskoga jezika; Hrvatski jezik i njegovi idiomi; Hrvatski standardni jezik; Štokavsko narječje, Kajkavsko narječje, Čakavsko narječje, Glagoljica – staro hrvatsko pismo.. Mogli su odabrati suučenika s kojim će izraditi poster i  videolekciju. Postere i videolekcije izrađivali u aplikacijama Canva i PowerPoint. Poveznice na izrađene materijale na hrvatskome i engleskom jeziku objavili su u kolekcijama na Wakletu ili pak su priložili preuzete datoteke u PDF obliku.  Kao polazište za istraživački rad određeni su udžbenički tekstovi, tekstovi dostupni na mrežnim stranicama Instituta za hrvatskoj jezik i jezikoslovlje, Hrvatskome zvučnom atlasu, svjetskoj bazi jezika Ethnologue, mrežnoj inačici Hrvatske enciklopedije, a učenici su se mogli služiti i drugim dostupnim, provjerenim i relevantnim izvorima za proširivanje znanja o zadanoj temi čime su u proces učenja uključene i ključne kompetencije medijske i informacijske pismenosti te uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije kao sastavnice kurikuluma međupredmetne teme Uporaba IKT-a.

Videokonferencijski sat

U središnjem dijelu aktivnosti organiziran u ponedjeljak 1. 3. 2021. videokonferencijski sat uživo u kojemu su sudjelovali učenici i nastavnici obiju škola.  Na tom satu učenici su u izravnoj komunikaciji putem aplikacije Zoom te uporabom digitalnih alata MS Word i Google Jamboard jedni druge poučavali tipičnim rečenicama na svojim materinskim jezicima. Tako smo naučili kako se na bengalskome (bangla) i maripurskome (manipuliju)  kaže: „Kako si? Dobro.Kakvo je danas vrijeme? Sunčano. Odakle dolaziš? Iz Hrvatske/Bangladeša.“  Na osnovi prikupljenog rečeničnoga materijala i zvučnih zapisa nastat će i zajednička wikistranica. U učionici je primijenjen BOYD sistem („donesi svoj uređaj“), odnosno učenici su se služili svojim vlastitim mobilnim telefonima pri međusobnoj komunikaciji.

Nakon iskustvenoga učenja i vršnjačkoga poučavanja učenici su mogli dodatno proširiti svoje znanje o bengalskome i manipurskome u svjetskoj bazi jezika Ethnologue kao i na Wikipediji. U daljnjem tijeku učenja učenici će uspoređivati podrijetlo hrvatskoga jezika s podrijetlom bengalskoga i manipurskoga te uočavati i izdvajati zajedničke korijene indoeuropskih i indoarijskoga jezika te njihovu vezu s najstarijim zapisanim jezikom na svijetu – sanskrtom. Proučavat će i svojstva pisama kojima se služe govornici triju jezika te raspravljati o uočenim sličnostima i razlikama između fonoloških i slikovnih pisama u što će se uključiti i znanja o hrvatskim povijesnim pismima: glagoljici i hrvatskoj ćirilici.

Govorimo materinske jezike

Izravan susret i međusobno upoznavanje protekli su osjećaju ugode i radosnoga učenja i razmjene iskustava. Nakon što su u prvom polugodištu sudjelovali u Microsoftovoj cjelodnevnoj manifestaciji Global Learning Connection tijekom koje su s pomoću Flipgrida komunicirali s kolegama iz SAD-a, bila je to druga prilika našim prvašima da komuniciraju i surađuju s kolegama s drugih kontinenata te tako proširuju svoj kulturna iskustva te primjenjuju pravila uljuđenog i pristojnog ponašanja na internetu razgovarajući o temama koje su svima zanimljive: vlasitome jeziku, kulturi i pismenosti, ali i knjigama koje čitaju i pandemiji koja nas je sve prikovala uz računala, ali učinila nas stanovnicima svijeta.

Poveznice na Wakelet i YouTube:
https://wke.lt/w/s/rOoy5h
https://youtu.be/Ub8MX3QHHIw

O autoru

admin administrator