{"id":19309,"date":"2026-05-22T11:38:00","date_gmt":"2026-05-22T09:38:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/?p=19309"},"modified":"2026-07-16T11:44:34","modified_gmt":"2026-07-16T09:44:34","slug":"sto-zapravo-udisemonasi-ucenici-istrazili-mikroklimu-i-kvalitetu-zraka-u-skolskoj-zgradi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/2026\/05\/sto-zapravo-udisemonasi-ucenici-istrazili-mikroklimu-i-kvalitetu-zraka-u-skolskoj-zgradi\/","title":{"rendered":"\u0160to zapravo udi\u0161emo?
Na\u0161i u\u010denici istra\u017eili mikroklimu i kvalitetu zraka u \u0161kolskoj zgradi<\/strong>"},"content":{"rendered":"

U sklopu interdisciplinarnog projekta \u201eZdrav okoli\u0161 za zdrav \u017eivot!\u201d, \u010dlanovi na\u0161ih istra\u017eiva\u010dkih sekcija posvetili su se analizi parametara koji izravno utje\u010du na na\u0161u svakodnevnu koncentraciju, produktivnost i zdravlje, odnosno kvaliteti zraka i mikroklimatskim uvjetima u \u0161kolskim prostorijama<\/strong>. Boravak u zatvorenom prostoru u kojemu se istovremeno nalazi ve\u0107i broj osoba otvara pitanje dinamike nakupljanja stakleni\u010dkih plinova, prije svega uglji\u010dnog dioksida, koji se smatra najboljim i najpouzdanijim pokazateljem svje\u017eine zraka. Kada razina ovog plina, koji prirodno nastaje disanjem, prije\u0111e kriti\u010dne granice, u ljudskom se organizmu po\u010dinju javljati rani simptomi umora, zamjetan pad pa\u017enje i glavobolja, \u0161to izravno ometa nastavni proces i kognitivne sposobnosti u\u010denika. Koriste\u0107i napredne i precizne NDIR senzore koji se temelje na infracrvenoj tehnologiji, na\u0161i su timovi proveli sustavna mjerenja koncentracije uglji\u010dnog dioksida, postotka vlage i temperature zraka kroz vertikalni profil nove i stare \u0161kolske zgrade, uspore\u0111uju\u0107i ih s vrijednostima zabilje\u017eenima na otvorenome prostoru.<\/p>\n

Dobiveni rezultati ponudili su iznimno zanimljive znanstvene spoznaje i jasno detektirali klju\u010dne to\u010dke u kojima se mikroklima mijenja. O\u010dekivano, razina uglji\u010dnog dioksida pokazala se zna\u010dajno vi\u0161om u zatvorenim prostorima u usporedbi s \u010distim otvorenim okoli\u0161em, gdje se vrijednosti kre\u0107u oko idealnih i prirodnih 430 ppm. Unutar \u0161kolske arhitekture, najve\u0107i izazov zabilje\u017een je na vi\u0161im eta\u017eama, odnosno na prvim katovima obiju zgrada te u prizemlju starog dijela \u0161kole, gdje su koncentracije dosegnule vrhunac u rasponu od 1065 ppm pa sve do zabrinjavaju\u0107ih 1125 ppm. Ove brojke jasno prelaze teorijsku granicu udobnosti od 1000 ppm i predstavljaju jasan signal da je u tim zonama, zbog ve\u0107e fluktuacije u\u010denika i zadr\u017eavanja toplog zraka koji se podi\u017ee, nu\u017eno uvesti znatno stro\u017ee i \u010de\u0161\u0107e protokole provjetravanja. Nasuprot tome, prizemlje novog dijela \u0161kole pokazalo se kao najsvje\u017eija zatvorena zona s ugodnih 628 ppm.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o vla\u017enosti zraka, istra\u017eivanje je pokazalo potpunu ujedna\u010denost u objema \u0161kolskim zgradama, s postojanom prosje\u010dnom vrijedno\u0161\u0107u od 37%. Iako se ova vrijednost nalazi unutar granica prihvatljivosti, ona balansira blizu donje granice preporu\u010dene zdravstvene udobnosti, koja bi se idealno trebala kretati izme\u0111u 40% i 60%. Presuh zrak, koji je u \u0161kolama dodatno potenciran sustavima grijanja, predstavlja podlogu za isu\u0161ivanje sluznice di\u0161nih puteva, \u010dime se olak\u0161ava \u0161irenje sezonskih virusa i respiratornih infekcija me\u0111u u\u010denicima. Na otvorenome prostoru vla\u017enost je u vrijeme mjerenja bila jo\u0161 ni\u017ea i iznosila je svega 31%. Ovi detaljni mikroklimatski podaci, koje su na\u0161i u\u010denici pedantno prikupili i tabli\u010dno obradili, poslu\u017eit \u0107e kao slu\u017ebena podloga za izradu prakti\u010dnih smjernica o upravljanju prostorom, a prva i najva\u017enija preporuka na\u0161ih mladih istra\u017eiva\u010da jest uvo\u0111enje obaveznog, potpunog provjetravanja svih u\u010dionica u trajanju od pet do deset minuta nakon svakog \u0161kolskog sata.<\/p>\n

mag. educ. math. et phys. Ines Ko\u0161\u0107ak<\/p>\n

mag. educ. math. et phys. Elizabeta \u0160imunovi\u0107, profesor mentor<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U sklopu interdisciplinarnog projekta \u201eZdrav okoli\u0161 za zdrav \u017eivot!\u201d, \u010dlanovi na\u0161ih istra\u017eiva\u010dkih sekcija posvetili su se analizi parametara koji<\/span><\/div>\n
Pro\u010ditaj vi\u0161e<\/a><\/div>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":19272,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19309"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19309"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19309\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19317,"href":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19309\/revisions\/19317"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19272"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19309"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19309"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19309"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}