{"id":19268,"date":"2026-04-24T11:17:00","date_gmt":"2026-04-24T09:17:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/?p=19268"},"modified":"2026-07-17T08:43:16","modified_gmt":"2026-07-17T06:43:16","slug":"od-radiovalova-do-gama-zracenja-ucenici-izradili-poucne-letke-o-tajnama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.medskvz.org\/web\/2026\/04\/od-radiovalova-do-gama-zracenja-ucenici-izradili-poucne-letke-o-tajnama\/","title":{"rendered":"Detektivi u potrazi za zra\u010denjem
 – U\u010denici Geigerovim broja\u010dem provjerili sigurnost na\u0161e \u0161kole<\/strong>"},"content":{"rendered":"

U sklopu realizacije \u0161kolskog projekta \u201eZdrav okoli\u0161 za zdrav \u017eivot!\u201d, \u010dlanovi na\u0161ih izvannastavnih aktivnosti zakora\u010dili su u svijet primijenjene znanosti i ekologije kroz terensko istra\u017eivanje nevidljivog, ali stalno prisutnog fenomena ioniziraju\u0107eg zra\u010denja u na\u0161em svakodnevnom okru\u017eenju. Iako ljudska osjetila ne mogu vidjeti, \u010duti niti osjetiti ove \u010destice, one su prirodni dio na\u0161eg planeta i potje\u010du iz kozmi\u010dkih dubina i radioaktivnih tvari u tlu, ali i iz razli\u010ditih umjetnih izvora koje je stvorio \u010dovjek. Budu\u0107i da ovo zra\u010denje posjeduje dovoljno energije da izbaci elektrone iz atoma i molekula, stvaraju\u0107i ione, ono mo\u017ee o\u0161tetiti \u017eive stanice i genetski materijal. Upravo je zato sustavno razumijevanje njegove prisutnosti i intenziteta klju\u010dno za procjenu sigurnosti i zdravstvenog komfora u prostorima u kojima u\u010denici i nastavnici provode najvi\u0161e vremena svakoga dana.<\/p>\n

Naoru\u017eani novim i naprednim Geiger-M\u00fcllerovim broja\u010dem, na\u0161i su u\u010denici proveli detaljna mjerenja ukupnog alfa, beta i gama zra\u010denja na \u010dak osam razli\u010ditih i reprezentativnih lokacija unutar i izvan \u0161kolske zgrade. Istra\u017eivanjem je obuhva\u0107en \u0161irok raspon mikrolokacija, po\u010dev\u0161i od svla\u010dionice u podrumu i hodnika u podrumu, preko prizemlja i prvog kata u novom dijelu \u0161kole, pa sve do podruma starog dijela zgrade, \u0161kolske kantine, otvorenog prostora ispred \u0161kole te podru\u010dja pod nadstre\u0161nicom. Svako pojedina\u010dno mjerenje ponovljeno je to\u010dno tri puta kako bi se osigurala statisti\u010dka to\u010dnost i izra\u010dunao precizan prosjek s pripadaju\u0107im ra\u010dunom pogre\u0161ke, a dobiveni rezultati donijeli su iznimno umiruju\u0107e zaklju\u010dke te otkrili jasne fizikalne zakonitosti o tome kako arhitektura, ventilacija i geolo\u0161ka podloga izravno utje\u010du na na\u0161 okoli\u0161.<\/p>\n

Analiza prikupljenih podataka pokazala je da su svi mjereni dijelovi na\u0161e \u0161kole potpuno sigurni i nalaze se unutar preporu\u010denih granica razine zra\u010denja u prostorijama, koja se kre\u0107e u rasponu od 0,05 do 0,2 mikrosiverta po satu. Ipak, uo\u010dene su jasne prostorne razlike me\u0111u prostorijama koje znanstveno obja\u0161njavaju vrsta ugra\u0111enih gra\u0111evinskih materijala i kvaliteta ventilacije. Najvi\u0161a koncentracija zra\u010denja zabilje\u017eena je u podrumu novog dijela \u0161kole, gdje je izmjeren prosjek od 0,168 uz ra\u010dun pogre\u0161ke od 0,011 mikrosiverta po satu. Ova pojava izravno se pripisuje kontaktu s tlom bogatim uranom, \u0161to pogoduje prirodnom nakupljanju plina radona i njegovih produkata poluraspada uslijed lo\u0161ije podrumske ventilacije, dok situaciju dodatno poja\u010dava prisutnost specifi\u010dnih medicinskih ure\u0111aja na toj lokaciji. Blago povi\u0161ene i identi\u010dne vrijednosti od 0,158 mikrosiverta po satu zabilje\u017eene su u hodniku podruma te u podrumu starog dijela \u0161kole, \u0161to svjedo\u010di o utjecaju starijih gra\u0111evinskih materijala poput betona, cigle ili granita koji prirodno sadr\u017ee tragove urana i torija, dok debeli zidovi istovremeno ubla\u017eavaju prodor vanjskog zra\u010denja. Idu\u0107i prema vi\u0161im eta\u017eama, koncentracija prirodno opada, pa prizemlje novog dijela bilje\u017ei prosjek od 0,149, a prvi kat 0,146 mikrosiverta po satu, \u0161to se savr\u0161eno poklapa s vrijednostima izmjerenima u \u0161kolskoj kantini. Nasuprot tome, o\u010dekivano najni\u017ee i naj\u010di\u0161\u0107e vrijednosti zabilje\u017eene su izvan \u0161kolske zgrade, na otvorenome prostoru ispred \u0161kole s prosjekom od 0,129 te na podru\u010dju pod nadstre\u0161nicom, gdje je izmjeren rekordno nizak prosjek od svega 0,117 mikrosiverta po satu. Na otvorenome prostoru stalno i slobodno strujanje svje\u017eeg zraka onemogu\u0107uje retenciju i nakupljanje radioaktivnih \u010destica, \u0161to drasti\u010dno smanjuje njihovu koncentraciju u zraku u usporedbi sa zatvorenim sustavima.<\/p>\n

Na temelju ovih egzaktnih mjerenja, na\u0161i mladi istra\u017eiva\u010di zavr\u0161avaju svoj izvje\u0161taj s va\u017enom porukom za cijelu \u0161kolu; iako su svi na\u0161i prostori u sigurnim granicama, uvo\u0111enje malih svakodnevnih navika, poput redovitog i temeljitog provjetravanja svih u\u010dionica te odr\u017eavanja prostora \u010distim, predstavlja jednostavan, ali presudan korak u dugoro\u010dnom o\u010duvanju vlastitog zdravlja.<\/p>\n

mag. educ. math. et phys. Ines Ko\u0161\u0107ak<\/p>\n

mag. educ. math. et phys. Elizabeta \u0160imunovi\u0107, profesor mentor<\/p>\n\n\t\t