Intervju s prof. dr. sc. Mirna Šitum

AutorZoran Hercigonja

Intervju s prof. dr. sc. Mirna Šitum

srijeda, 1. ožujka 2023.

Prof. dr. sc. Mirna Šitum recenzent je za dermatologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u razredu za medicinske znanosti. Godinama se stručno i znanstveno usavršavala na različitim kongresima, simpozijima, poslijediplomskim tečajevima i praktičnim seminarima, a na mnogima je bila i pozivni predavač.
Sudjeluje u promidžbi stručnih i znanstvenih tema u području dermatovenerologije pišući u različitim tiskovnim medijima, govoreći u svim javnim i komercijalnim medijima u Hrvatskoj u mnogim radijskim i televizijskim emisijama. Do sada je objavila 437 različitih znanstveni i stručnih publikacija.

Jadranka Težački, prof.

***

Intervju s prof. dr. sc. Mirna Šitum

  1. Istina ili mit osobe tamnije puti rijeđe oboljevaju od raka kože.

Nije istina. Osobe tamnije puti su manje sklone opeklinama od sunca. No manje se štite te upravo zbog toga imaju jednak broj zloćudnih tumora kao i svijetlopute osobe. Misle da su otporniji i da se ne moraju mazati kremama i štititi. Rekla bih da je njima možda dovoljan faktor zaštite 30, ali moraju se mazati kako ne bi obolili od zloćudnih tumora. Dakle jednaka je osjetljivost.

  1. Mladi se često vole, rekli bismo, izležavati na najjačem suncu. Je li istina da je šteta koju učinimo svojoj koži u mladosti nepovratna?

Da. Nepovratna je. Mi za to kažemo: „koža pamti.“ Dakle sve ono kako smo s njom postupali još od ranog djetinjstva (naši roditelji koji su trebali brinuti o našoj koži) te kasnije i sami razviti svijest o zaštiti kože. Mladima je danas posebno teško razumjeti kad roditelji stalno ponavljaju „ajde se namaži sa kremom za sunčanje još jednom.“ Tek kasnije počnete uviđati da sve to ima smisla te da  ćete na taj način smanjit mogućnost da za 20 – 30 godina dobite zloćudni tumor ali i koža će sačuvati vitalnost, izgledati ljepše te s puno manje bora. Nažalost, danas sve češće oboljevaju i mlađe osobe. Naravno da u vašim godinama ne mislite da ćete u starosti imati zloćudni tumor kože no bilo bi dobro razmisliti o tome da sačuvate jednu lijepu vitalnost kože i tena. Isto tako kada govorimo o tome kada bi trebalo početi njegovati kožu neovisno o suncu- čim prije. Jer kasnije se vidi je li koža, ali i kosa krenula biti njegovana na vrijeme ili ne. Potrebno je brinuti o njezi kose, hraniti ju, šišati ne koristiti agresivna sredstva te jako zagrijane uređaje. Ako i malo ublažimo upotrebu proizvoda i koristimo one manje agresivne i koža i kosa će nam biti zahvalne i ljepše.

  1. Danas se često priča o šminci sa spfom te kako nam je ona dovoljna za zaštitu od sunca. Što biste Vi rekli, ima li ta šminka dovoljno spf zaštite ili su to samo marketinški trikovi?

To je jako dobro. Najveći spf faktor u puderu, lakovima za kosu, sjenilima…jest 20. Osobama koje imaju svjetliju put, pjegice, crvenu ili svijetlu kosu spf sa faktorom nije dovoljan. Barem bi trebali nanositi 30 kroz cijelu godinu no ljeti ispod 50 nikako.

Tamnoputim ljudima koji nemaju problema sa opeklinama od sunca bi ta zaštita na licu bila dovoljna.

  1. Možemo li pretjerati u oprezu?

Naravno da ne. Cijelo vrijeme govorimo o licu, ali jednako važni su nam i vrat, ruke…sve ono što sunce vidi je potrebno zaštititi kroz cijelu godinu. Svaka njega koja ide na lice trebala bi biti i na vratu!

  1. Često se među nama mladima čuje da ne koristimo kremu za sunčanje jer od nje dobivamo prištiće. Što biste Vi rekli, je li to uistinu od kreme ili na to utječu drugi faktori.

Onaj tko ima problem sa masnim licem koje već ima akne onda mora s  velikom pažnjom birati s kojom kozmetikom će ga tretirati. Postoji dermatološka kozmetika namijenjena koži sa problematikom. U ljekarnama se sa magistrama možemo savjetovati. Treba koristiti gelove za pranje lica, jutranju i večernju terapiju – redovito! Ne postoje čarobne kreme koje uklanjaju prištiće. Dakle, treba odabrati prikladnu dermokozmetiku i malo pripaziti na jelo. S druge strane kod mladih žena postoji i poremećaj menstrualnih ciklusa primjerice ciste na jajnicima čime se odmah pogoršava stanje tena. Oni koji imaju kontinuirane probleme savjetujem da se ne liječe sami, ne primjenjuju kozmetiku iz marketa te da ne idu kozmetičarima već dermatologu po prikladnu terapiju.

  1. Koje dermatološke proizvode sa spfom preporučujete?

Uvijek preporučujem one koji se prodaju u ljekarnama. Postoji razlika između kozmetičkih linija i dermokozmetičkih linija koje su dermatološki testirane, provjerene i postoji mnogo vrsta tako da svatko može naći oblik zaštite koji njemu odgovara.

  1. Što mislite o rečenici: viši spf, veća zaštita?

Postoje kemijska i anorganska (fizikalna) zaštita. Anorganska zaštita se teže razmazuje ali je i puno bolja. Bez obzira bila ona 20/30/50 ona odbija od 95 – 98% zraka od kože.

Kemijske, koje se lakše razmazuju propuštaju ipak jedan dio zraka u kožu i bez obzira koja je jačina zaštite one propuštaju zrake. Za rizične skupine uvijek bih savjetovala mazati se sa gušćim kremama sa većim faktorom.

  1. Biste li savjetovali našim učenicima da se bave dermatologijom, područjem fotoprotekcije?

Dermatologija je jedna prekrasna struka. Jedna je od najpoželjnijh specijalizacija među svim medicinskim specijalizacijama. Zbog toga što ima širok raspon bolesti i stanja kojima se bavi. Od  fotoprotekcije, autoimunih bolesti, tumora, korektivne dermatologije, alergoloških bolesti, bolesti lica pa sve do psiho dermatologije. Vrlo je intrigantna struka i savjetujem je svakom tko ima ambicije neka studira u tom smjeru jer vam daje mogućnost bavljenja kirurgijom, kozmetologijom i znanošću.

Intervju odradile: Lucija Marković i Karla Bešenić 5.a

O autoru

Zoran Hercigonja administrator