Mjesečne arhive ožujak 2021

Autoradmin

Međunarodni dan žena

Povodom obilježavanja Međunarodnoga dana žena 3. c razred Medicinske škole Varaždin, pod vodstvom mentorice Nataše Vuković, sudjelovao je u prigodnoj aktivnosti u sklopu projekta „Rastimo zajedno kroz umjetnost. Zadatak je bio predstaviti umjetnicu po želji, neovisno o dobi, podrijetlu ili nacionalnosti, a učenici Medicinske škole Varaždin odlučili su predstaviti Meksikanku Fridu Kahlo. S obzirom na to da učenici pohađaju medicinsku školu i kao takvi usmjereni su na drugog čovjeka, željeli su pokazati empatiju i humanost prema osobi koju su predstavili. Naime, Frida Kahlo umjetnica je 20. stoljeća koju je tijekom cijeloga života pratila velika nesreća koja ju je i potaknula na slikanje. Svoju tugu, bol i samoću liječila je pomoću kista i samo malo boje koju bi stavila na platno.

U projektu su sudjelovale i Škola likovne umjetnosti Split, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb te Škola za medicinske sestre Mlinarska. Škola likovne umjetnosti Split predstavila je tekstilnu dizajnericu Otti Berger koja je zbog svojeg vjerskog opredjeljenja dobila zabranu rada. Osobito je zanimljiv bio podatak da je, kako bi Otti Berger odala počast, jedna škola u Slavoniji na tjedan dana odlučila promijeniti naziv škole i u njemu upotrijebiti njezino ime. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar predstavila je Soniju Delaunay koja se u stvaranju vodila mišlju da sve treba biti jarkih boja i u geometrijskim oblicima. Osim odjeće dizajnirala je i automobile te oslikavala vaze i tanjure. Učenici Škole za medicinske sestre Mlinarska također su odlučili predstaviti Fridu Kahlo. Zbog toga je ostalima umjetnica postala još zanimljivija jer su iz svakog izlaganja o njoj doznali nešto novo.
Ovom je aktivnošću prenesena važna poruka, a to je da su svi ravnopravni bez obzira na spol te da uz malo truda mogu ostvariti svoje snove.

Nataša Vuković prof. savjetnica, Nataša Narančić prof.
i učenici 3 c razreda

Autoradmin

Učenici Medicinske škole Varaždin uspješni na regionalnoj razini natjecanja Mreža čitanja

Učenici 1. a, 2. a, 2. c, 2. d i 3. e razreda sudjelovali su u petak 5. ožujka na regionalnoj razini natjecanja „Mreža čitanja“. Jedanaest učenika sudjelovalo je u kvizu znanja, a četiri u izradi multimedijskoga uratka čiji je cilj potaknuti na čitanje triju zadanih knjiga. Ove su se godinu na popisu našli romani: „Mala pariška knjižara“ Nine George, „Kako pronaći ljubav u knjižari“ Veronice Henry te „Nebo puno knjiga“ Amy Meyerson. Učenici su u objema kategorijama postigli izvrsne rezultate. Učenici Ella Frntić i Ana Grd (2. a), Josip Hadela, Veronika Lukaček i Tea Skupnjak (2. d) te Tanja Ljubić i Anamarija Vitez (3. e) riješili su kviz znanja s više od 70 % točnih odgovora i time ostvarili uvjet za sudjelovanje na nacionalnoj razini natjecanja koja će se održati u svibnju.

U kategoriji multimedijskoga uratka sudjelovale su učenice Ella Frntić i Lara Rogina (2. a), Ivana Vrščak (2. c) te Tanja Ljubić (3. e). Svi radovi prešli su na nacionalnu razinu natjecanja, a rad Ivane Vrščak ocijenjen je s visokih 200 bodova te je zauzeo prvo mjesto na regionalnoj razini.

Multimedijske radove možete pogledati na poveznicama:

Ivana Vrščak
http://bit.ly/3qZltdH

Lara Rogina
https://bit.ly/3utXXrz

Ella Frntić
http://bit.ly/3qWF52j

Tanja Ljubić
https://bit.ly/37OC38O

Učenici su kviz rješavali u informatičkoj učionici uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera te uz nadzor članova povjerenstva: profesorica i knjižničarki Jadranke Težački i Nataše Narančić te profesora Bojana Bembića.

Jadranka Težački i Nataša Narančić

Autoradmin

Progovorimo bangla i manipuri

Piše Nataša Sajko, prof.

U Mjesecu hrvatskoga jezika (21. 2. – 17. 3.) a povodom Međunarodnoga dana materinskoga jezika (21.  2.) učenici 1. d razreda prirodoslovne gimnazije  Medicinske škole Varaždin pod mentorskim vodstvom nastavnice hrvatskoga jezika Nataše Sajko održali su videokonferenciju s učenicima i nastavnicima iz Bangladeša na kojoj su se međusobno poučili svojim materinskim jezicima: hrvatskome, bengalskome (bangla) i manipurskome (manipuri) na tematskome satu pod nazivom: „Govori materinskim jezikom“ („Talk mother tongue“).

Učenje temeljeno na istraživanju i učenje temeljeno na iskustvu

Na poticaj nastavnika Bichira Kumara Sinhe iz pokrajine Maulvi Bazar nastavnica hrvatskoga jezika Nataša Sajko organizirala aktivnosti u kojima su učenici predstavili jedni drugima svoje jezike izradom prezentacija, plakata i videoobjava u kolekcijama oblikovanima u mrežnoj aplikaciji Wakelet, a potom videokonferencijskim susretom i satom.  Suradnja je započela na poziv objavljen u grupi na društvenoj mreži Facebook koja okuplja Microsoftove inovativne edukatore eksperte (MIEE 2020./2021.) sastankom učitelja zainteresiranih za projektnu ideju 11. veljače 2021. Naime, materinski su jezici upravo ugroženi na indijskome potkontinentu te je rijetko koji poput bengalskoga (bangla) postao standardnim jezikom uz pakistanski urdu i hindski (hindu). Stoga je na početku osmišljavanja projektne ideje kolega Bichiro Kumara Sinhe održao motivacijsko izlaganje o procesu standardizacije bengalskoga i njegovu priznanju kao službenoga jezika 1967. godine.

S obzirom na to da kurikulum predmeta Hrvatski jezik u prvome razredu obuhvaća ishod koji podrazumijeva razlikovanje hrvatskoga jezika kao sustava govora od standardnoga jezika te njegovu genetsku pripadnost jezičnoj porodici ovaj se projektni zadatak ukazao kao izvrsno polazište za projektno i istraživačko učenje o vlastitome jeziku i procesu njegove standardizacije primjenom kontrastivne metode te iskustveno / govornom učenju. Od nastavnih strategija odabrano je vršnjačko poučavanje da bi predviđeni sadržaji učenja dobili stvaran životni i osobni kontekst.  Ciljana učenička publika i zadana namjena vršnjačkoga poučavanja svrsishodnije su odredile pripremanje, istraživanje i pronalaženje primjera primjerenih kolegicama i kolegama s drugoga kraja svijeta. Priprema za središnju aktivnost odvijala se tijekom nastave na daljinu u digitalnom okružju MS Teamsa.

Učenici su se samostalno dogovarali oko preuzimanja odgovornosti za prikazivanje devet zadanih tema: Podrijetlo i genetska pripadnost hrvatskoga jezika; Hrvatski jezik i njegovi idiomi; Hrvatski standardni jezik; Štokavsko narječje, Kajkavsko narječje, Čakavsko narječje, Glagoljica – staro hrvatsko pismo.. Mogli su odabrati suučenika s kojim će izraditi poster i  videolekciju. Postere i videolekcije izrađivali u aplikacijama Canva i PowerPoint. Poveznice na izrađene materijale na hrvatskome i engleskom jeziku objavili su u kolekcijama na Wakletu ili pak su priložili preuzete datoteke u PDF obliku.  Kao polazište za istraživački rad određeni su udžbenički tekstovi, tekstovi dostupni na mrežnim stranicama Instituta za hrvatskoj jezik i jezikoslovlje, Hrvatskome zvučnom atlasu, svjetskoj bazi jezika Ethnologue, mrežnoj inačici Hrvatske enciklopedije, a učenici su se mogli služiti i drugim dostupnim, provjerenim i relevantnim izvorima za proširivanje znanja o zadanoj temi čime su u proces učenja uključene i ključne kompetencije medijske i informacijske pismenosti te uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije kao sastavnice kurikuluma međupredmetne teme Uporaba IKT-a.

Videokonferencijski sat

U središnjem dijelu aktivnosti organiziran u ponedjeljak 1. 3. 2021. videokonferencijski sat uživo u kojemu su sudjelovali učenici i nastavnici obiju škola.  Na tom satu učenici su u izravnoj komunikaciji putem aplikacije Zoom te uporabom digitalnih alata MS Word i Google Jamboard jedni druge poučavali tipičnim rečenicama na svojim materinskim jezicima. Tako smo naučili kako se na bengalskome (bangla) i maripurskome (manipuliju)  kaže: „Kako si? Dobro.Kakvo je danas vrijeme? Sunčano. Odakle dolaziš? Iz Hrvatske/Bangladeša.“  Na osnovi prikupljenog rečeničnoga materijala i zvučnih zapisa nastat će i zajednička wikistranica. U učionici je primijenjen BOYD sistem („donesi svoj uređaj“), odnosno učenici su se služili svojim vlastitim mobilnim telefonima pri međusobnoj komunikaciji.

Nakon iskustvenoga učenja i vršnjačkoga poučavanja učenici su mogli dodatno proširiti svoje znanje o bengalskome i manipurskome u svjetskoj bazi jezika Ethnologue kao i na Wikipediji. U daljnjem tijeku učenja učenici će uspoređivati podrijetlo hrvatskoga jezika s podrijetlom bengalskoga i manipurskoga te uočavati i izdvajati zajedničke korijene indoeuropskih i indoarijskoga jezika te njihovu vezu s najstarijim zapisanim jezikom na svijetu – sanskrtom. Proučavat će i svojstva pisama kojima se služe govornici triju jezika te raspravljati o uočenim sličnostima i razlikama između fonoloških i slikovnih pisama u što će se uključiti i znanja o hrvatskim povijesnim pismima: glagoljici i hrvatskoj ćirilici.

Govorimo materinske jezike

Izravan susret i međusobno upoznavanje protekli su osjećaju ugode i radosnoga učenja i razmjene iskustava. Nakon što su u prvom polugodištu sudjelovali u Microsoftovoj cjelodnevnoj manifestaciji Global Learning Connection tijekom koje su s pomoću Flipgrida komunicirali s kolegama iz SAD-a, bila je to druga prilika našim prvašima da komuniciraju i surađuju s kolegama s drugih kontinenata te tako proširuju svoj kulturna iskustva te primjenjuju pravila uljuđenog i pristojnog ponašanja na internetu razgovarajući o temama koje su svima zanimljive: vlasitome jeziku, kulturi i pismenosti, ali i knjigama koje čitaju i pandemiji koja nas je sve prikovala uz računala, ali učinila nas stanovnicima svijeta.

Poveznice na Wakelet i YouTube:
https://wke.lt/w/s/rOoy5h
https://youtu.be/Ub8MX3QHHIw