Arhiva kategorije Projekti

AutorZoran Hercigonja

Medicinska škola Varaždin uključena je u projekt razvrstavanja otpada

Medicinska škola Varaždin uključila se u projekt razvrstavanja otpada. Cilj nam je čuvati okoliš, štediti energiju i čuvati naše zdravlje. Djelatnici tvrtke Čistoća d.o.o. educirali su 1.e razred o pravilnom razvrstavanju otpada te smo postavili koševe za tu svrhu po cijeloj školi zajedno s uputama za razvrstavanje. Učenici 1.e razreda prenijet će stečeno znanje svim učenicima škole.

AutorZoran Hercigonja

Javni poziv: SUFINANCIRANJE ŠKOLSKE PREHRANE UČENIKA

med

Javni poziv: SUFINANCIRANJE ŠKOLSKE PREHRANE UČENIKA

 

Dragi učenici!

Varaždinska je županija odlučila pokrenuti projekt sufinanciranja školske prehrane učenika, u iznosu od 7 kuna po nastavnom danu. Pravo na sufinanciranje ostvaruju samo učenici iz prve cenzusne grupe, tj. oni koji primaju dječji doplatak od 299 ili više kuna, ali samo iz Republike Hrvatske, ne iz inozemstva.

Učenici koji ostvaruju pravo na sufinanciranje prehrane, moraju se što prije pojedinačno javiti svojim razrednicima i kod njih podići zamolbu. Zamolbi treba priložiti:

1) Rješenje o pravu na doplatak za djecu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje nije starije od godinu dana, ili

2) Potvrdu o isplaćenom doplatku za djecu na kojoj je jasno vidljiva visina dječjeg doplatka.

Naglašavamo kako će razrednici poštovati anonimnost prijavljenih učenika. Zamolbu i dokumentaciju učenici trebaju donijeti svojim razrednicima zaključno do utorka, 18. prosinca 2018. godine.

Ovdje možete preuzeti tekst javnog poziva škole, kao i obrazac zamolbe.

preuzmi

Javni poziv

ZAMOLBA ZA SUFINANCIRANJE PREHRANE UČENIKA

Autoradmin

„Vidim i (ne)reagiram?! − program prevencije vršnjačkog nasilja putem interneta“

Medicinska škola Varaždin prošle je školske godine završila s aktivnostima u projektu „Vidim i (ne)reagiram?! − program prevencije vršnjačkog nasilja putem interneta“ čiji je opći cilj bio doprinos prevenciji elektroničkoga nasilja među učenicima naše škole.

U projektu je sudjelovalo 12 učenika moderatora radionica:

Dora Kolar (3.d), Sofija Vrček (3.d), Iva Cikač (4.a), Adrijana Leskovar (4.a), Sebastian Sajko (4.a), Kristijan Štefanec (4.a), Valentina Dušak (4.d), Lucija Đunđek (4.d), Ivana Skuzin (4.d), Ivona Taradi (4.d), Karlo Pecik (5.a) i Kristijan Županić (5.a).

Projektne aktivnosti bile su namijenjene učenicima 2.c, 2.d, 3.c, 4.b i 4.c razreda, što je ukupno 118 učenika. Kao ciljne skupine odabrani su razredni odjeli u školi kod kojih je već ranije intervenirano zbog neprimjerene komunikacije putem društvenih mreža, širenja govora mržnje, vrijeđanja, ismijavanja, nazivanja pogrdnim imenima i zbog sličnih oblika elektroničkog nasilja. Također, u projektu su djelomično sudjelovali učenici 5.a razreda (2 radionice), a predstavljen je i u Elektrostrojarskoj školi Varaždin za učenike na razmjeni (1 radionica).

Učenici su se tijekom trajanja projektnih aktivnosti bavili prepoznavanjem elektroničkog nasilja, osvještavanjem njegove štetnosti i primjerenog reagiranja, razvijali i uvježbavali komunikacijske vještine važne za „ophođenje“ na internetu, kao što su predstavljanje preko interneta i zaštita osobnih podataka. Raspravljali su o procesu donošenja pravilnih odluka, o načinima odupiranja pritisku vršnjaka te o kvalitetnom provođenju slobodnog vremena.

Ukupno je provedeno 38 radionica: 6 ciklusa i završna evaluacija za svaki razredni odjel. U svakoj su radionici sudjelovala po 2 moderatora i 1 od voditeljica projekta.

Završna evaluacija pokazala je da 94,78% učenika ispravno zna objasniti što je elektroničko nasilje. 78,26% učenika zna prepoznati koje su pogreške pri korištenju društvenih mreža, odnosno ponašanja koja mogu dovesti do pojave elektroničkog nasilja. 74,78% učenika navelo je primjere ispravnih reakcija u situacijama vršnjačkog nasilja. Neki bi upozorili nasilnika da takvo ponašanje nije u redu, neki bi se povjerili odrasloj osobi (u školi: nastavniku, razredniku, stručnom suradniku, ravnatelju ili bilo kojem drugom djelatniku), neki bi prijavili objavu (neprimjereni sadržaj), a neki bi razgovarali sa žrtvom. 25,22% učenika smatra da se u situaciji nasilja ne treba miješati kako i sami ne bi postali žrtvama. 64,35% zna se pravilno oduprijeti negativnom vršnjačkom pritisku − nagovaranju na nepoželjne radnje. Uglavnom bi ostali pri svojem stavu i mišljenju te otišli iz određenog društva.

Ipak, usporedbom odgovora učenika, primijećeno je da primjerenost reagiranja i učestalost reagiranja na nasilje opada s dobi, odnosno razredom učenika (2. i 4. razred). Isto tako, s dobi raste sklonost potpadanja pod negativni utjecaj vršnjaka.

Evaluacija među moderatorima radionica pokazala je dobre učinke. Učenici su se bolje upoznali s drugim učenicima u školi, sa sadržajima tema radionica, naučili su kvalitetnije komunicirati s ljudima i dali vlastiti doprinos radu. Kod nekih je došlo do ublaživanja i smanjenja straha od javnog nastupa. Učenicima moderatorima najviše se sviđa rad s drugim učenicima, posebno rad u skupinama, zatim organizacija aktivnosti u projektu te predavanje u Elektrostrojarskoj školi Varaždin. Najteže u radu bilo im je pravovremeno i na pravi način potaknuti učenike na aktivnost i dodatno ih motivirati, održavati disciplinu tijekom radionica, zadržati pažnju učenika te zanemariti nedisciplinu, nesuradnju i nepridržavanje uputa i pravila rada.

Karolina Novak, mag. pedagogije
Sonja Veir Labaš, mag. psihologije