Arhiva autora Zoran Hercigonja

AutorZoran Hercigonja

Obavijest za 4.A i 4.B razred

 

U četvrtak 28. 11. 2019. Klinička nastava za 4.A i 4.B razred neće se održati zbog štrajka nastavnika.

Iva Delonga Habek, voditeljica vježbi

AutorZoran Hercigonja

Obavijest za dan 27.11.2019. za 5.a razred

Klinička nastava za učenike 5.a razreda u srijedu 27. 11. 2019. odvijati će se prema sljedećem rasporedu:
 
1. grupa – Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika, s nastavnicom Kos Gašparić
2. grupa – Zdravstvena njega majke, s nastavnicom Horvat.
3. grupa – Zdravstvena njega – specijalna, s nastavnicom Bunić 
 
Iva Delonga Habek, voditeljica vježbi
AutorZoran Hercigonja

Obavijest za 5.a razred

 
Klinička nastava za učenike 5.a razreda u utorak 26. 11. 2019. odvijati će se prema sljedećem rasporedu:
 
1. grupa –  Zdravstvene vježbe III, s nastavnicom Golek Mikulić
2. grupa – Zdravstvena njega majke, s nastavnicom Horvat.
3. grupa – Zdravstvene vježbe III – u 7:30 u holu interne naći će se sa sestrom Željkom Gajski, koja će ih rasporediti na odjele.
 
Učenici 3.a razreda ići će na vježbe kao što je dogovoreno, 1. grupa u Dječji vrtić (s nastavnicom Kos Gašparić), a 2. i 3. grupa u obilazak bolničkog kruga (s nastavnicama Jakopović i Đunđek).
 
Iva Delonga Habek, voditeljica vježbi
AutorZoran Hercigonja

Obavijest za 5.a razred

Klinička nastava za učenike 5.a razreda u ponedjeljak 25. 11. 2019. odvijati će se prema sljedećem rasporedu:
 
 
1. grupa – Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika, s nastavnicom Kos Gašparić
 
2. grupa – Zdravstvene vježbe III, s nastavnicom Golek Mikulić
 
3. grupa – Zdravstvena njega majke, s nastavnicom Horvat.
 
 
Iva Delonga Habek, voditeljica vježbi
AutorZoran Hercigonja

Profesorica Nataša Sajko sudjeluje na međunarodnom okruglom stolu s temom: Suzbijanje dezinformacija u eri digitalnih medija – o čemu je ukratko riječ?

Dezinformacije nisu nova pojava. Međutim, poprimile su dosad neviđene razmjere zbog novih mogućnosti koje Internet i društvene mreže nude za njihovo širenje. Dezinformacijom se smatra lažna ili obmanjujuća informacija koja se koristi u svrhu stjecanja ekonomske koristi ili namjernog zavaravanja javnosti te može naškoditi javnom interesu. Ovaj je fenomen bio vidljiv na nedavnim izborima (američki i francuski predsjednički izbori, referendum o Brexitu u Ujedinjenoj Kraljevini), što je rezultiralo narušavanjem povjerenja u naše demokracije te u digitalne i tradicionalne medije.
Suočeni s prekomjernom količinom informacija iz raznih izvora i njihovom brzinom pristizanja, građani su zbunjeni te dovode u pitanje svoju sposobnost donošenja informiranih odluka na temelju istinitih informacija.

Vlade također dovode u pitanje svoju sposobnost borbe protiv dezinformacija. Iako se jednoglasno slažu da dezinformacije na Internetu predstavljaju problem za demokraciju, ostaju podijeljeni kada se radi o tome tko mora djelovati i što je potrebno napraviti da bi se prevladale posljedice. Neke zemlje, poput Francuske 2018. ili Njemačke 2017. godine, donijele su zakone o borbi protiv dezinformacija na Internetu, posebno tijekom izbornih razdoblja. Drugi su se pak odlučili za samoregulaciju. Rasprave su svugdje bile duge i teške te su se postavila dva temeljna pitanja: trebamo li regulirati ovu bitku protiv dezinformacija i ako trebamo, kako to napraviti? Je li stroža regulacija protoka informacija u skladu s poštivanjem pluralizma i slobode izražavanja medija?

Pored propisa i zakonodavnih alata, mnogi akteri institucionalnog i civilnog društva razvili su programe i inicijative medijske pismenosti kako bi građanima pružili bolje mogućnosti za otkrivanje i razumijevanje dezinformacija. Svi se slažu da je cjeloživotni razvoj kritičkog mišljenja i digitalnih kompetencija, posebno kod mladih, ključan za jačanje otpornosti naših društava na dezinformacije. Jesu li trenutno dostupni resursi dovoljno mobilizirani kako bi se postigle promjene?
I na kraju, kakvu bi ulogu mogli imati neovisni mediji i istraživački novinari u borbi protiv dezinformacija?
Uz podršku stručnjaka iz Hrvatske, Francuske, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije, ova će regionalna konferencija pokušati dati odgovore na navedena pitanja.

 

Naša kolegica, profesorica savjetnica Nataša Sajko sudjeluje na okruglom stolu posvećenom suzbijanju dezinformacija u obrazovanju kao jedna od članica stručnih radnih skupina koje su izrađivale kuriklulume u koje su ugrađene smjernice za podučavanje o medijskoj pismenosti.

 

Programme final (1)